Uvijek budi kao zmaj žanrovski je hibridna i emocionalno snažna drama Espija Tomičića koja isprepliće sjećanje, traumu i imaginaciju.

Priča prati Petra, trans muškarca na terapiji, koji se vraća uspomenama iz djetinjstva, iz vremena kada je još bio Matea. Prošlost i sadašnjost neprestano se preklapaju: glasovi terapeutkinje, kora i članova obitelji vode nas kroz fragmente siromaštva, raseljenosti i formiranja identiteta.

U središtu je napušteni gradski stan u koji se Matea s majkom, bratom i sestrom useljava tražeći utočište. Djeca, predvođena najstarijim bratom Alanom, pretvaraju stan u vojnu bazu, igru rata koja postaje način preživljavanja. Ispod dječje imaginacije postupno izranjaju dublje pukotine: tjelesno sazrijevanje, obiteljske napetosti, gubitak doma i neizgovorene traume upisane u tijelo.

Zamišljena kao anti-drama i terapijski čin, predstava otvara prostor u kojem osobna trauma postaje mjesto susreta.

Redateljica: Olja Lozica
Dramaturg: Espi Tomičić
Skladatelji: Sara Renar i Dimitrije Simović
Scenograf: Vanja Magić
Kostimografkinja: Ivana Stećuk
Koreografkinja: Martina Hrlić Rogić
Oblikovatelj svjetla: Milan Kovačević
Oblikovatelj zvuka: Vedran Peternel
Asistentica redateljice: Marta Tutiš
Asistentica kostimografkinje: Ana Trišler
Asistentica scenografa: Nika Vojvoda